POPIS PJESAMA (SA ŠIFRAMA AUTORA) KOJE ĆE UĆI U ZBORNIK-KNJIGU KULTURNOG UDRUŽENJA „MUSA ĆAZIM ĆATIĆ“

U prvoj grupi su pjesme koje se, po mišljenju žirija, ističu svojom kvalitetom te mogu ući u zbornik. Njih je 16. U drugoj grupi su pjesme izdvojene od ostalih pjesama pristiglih na konkurs i svojom kvalitetom na granici su da uđu u zbornik. Njih je 31. Odlukom Upravnog odbora Udruženja svih 47 pjesama bit će objavljeno u zborniku.
Redoslijed u popisu ne znači i rangiranje pjesama po kvaliteti.

Upravni odbor Kulturnog udruženja „Musa Ćazim Ćatić“ sastao se danas, 26.3.2015.g., u proširenom sastavu, analizirao je rezultate Konkursa za pjesničku nagradu „Musa Ćazim Ćatić“, posebno Obrazloženje žirija nagrade i negativne reakcije koje su uslijedile na nj na facebook-stranici Udruženja, te odlučio da se obrati, prije svega, sudionicima konkursa, ali i onima, koji pomažu i podržavaju rad našeg Udruženja.
Poštovani,
Udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ registrirano je 2014. godine. Nastalo je iz potrebe da se manifestacija „Musini dani“, koja se od 1998. godine tradicionalno održava u rodnom mjestu pjesnika, Odžaku, obogati novim sadržajima. U jedva pola godine aktivnog rada Udruženje je objavilo reprint prve Ćatićeve zbirke pjesama, te ovogodišnje „Musine dane“, promocijom pjesnika i knjiga, koncertima i izložbama, podiglo na, za ovo mjesto, zavidan nivo. Preko učeničkog konkursa povezalo je, također, tešanjske i odžačke osnovne i srednje škole, te time utrlo put za buduću kulturnu suradnju i razmjenu između Odžaka i Tešnja, mjesta u kojem je rođen, odnosno, umro Musa Ćazim Ćatić. Duh ove manifestacije bit će prenijet i na ljeto, ponavljanjem nekih sadržaja s „Musinih dana“, ali i uvođenjem novih, kada ovo ratom raseljeno, a poraćem zapušteno i kulturno unazađeno mjesto oživi i ljudima iz dijaspore. Izdavaštvo i promocija odžačkih pisaca, i umjetnika općenito, bit će, također, jedan od prioriteta Udruženja.
Dio manifestacije je i pjesnička nagrada „Musa Ćazim Ćatić“. Ustanovljena je povodom stogodišnjice smrti Ćazima Ćatića i ima za cilj njegovanje sjećanja na Ćatićev lik i djelo. Mi to ovdje u Odžaku shvaćamo i kao vraćanje duga „našem“, odžačkom, velikom pjesniku. U toj iskrenoj namjeri, priznajemo da smo se, zbog neiskustva „u toj vrsti posla“, u želji da ispoštujemo simboliku stogodišnjice smrti pjesnika uvrštavanjem stotinu pjesma pristiglih na konkurs u knjigu – oglušili o dobronamjerne, stručne savjete, kako se na taj novi, nepoznati konkurs neće javiti dovoljno dobrih autora i previdjeli mogućnost da na konkurs neće pristići dovoljno dobrih pjesama, koje zaslužuju dobiti nagrade. U nekoliko faza čitanja i eliminacije žiri nam je predočio rezultate i dao mogućnost da biramo između bilo kakve nagrade ili one koja će svojom kvalitetom očuvati vrijednosti Ćatićeve poezije. Odlučili smo se za ovo drugo, svjesni i negativnih reakcija sudionika konkursa, ali i uvjereni da svojom odlukom nećemo naštetiti ugledu suvremene bosanskohercegovačke poezije.
U stručnost žirija ne želimo sumnjati i čvrsto stojimo iza njihove odluke. Članove žirija birali smo pomno, prema njihovom radu u žirijima prestižnih regionalnih književnih nagrada. Shodno načinu naše trenutne komunikacije, dajemo na uvid i „internetske preporuke“, njihove biografije s naglaskom na sudjelovanja u raznim žirijima, uz popis književnih djelatnosti, nagrada i drugih zavidnih i kulturnih i intelektualnih postignuća:
Enver Kazaz (1962), historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist.
Enver Kazaz rođen je u Kamenici, općina Ilijaš. Završio je studij na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985. Pohađao je postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je odbranio magistarski rad pod nazivom: Poezija Muse Ćazima Ćatića – književno naslijeđe i duh moderne 1991. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Bošnjački roman XX vijeka odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2000. Radio je u Institutu za književnost u Sarajevu u periodu 1986-1992. Na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu radi od 1996. Profesor je za područja bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti i komparativne južne slavistike.
Enver Kazaz bavi se književnom historijom, književnom kritikom i političkom publicistikom. Objavio je i priredio veći broj knjiga, radova, ogleda i studija u brojnim časopisima i zbornicima (Izraz, Lica, Život, Diwan, Sarajevske sveske, Bosna franciscana). Bio je glavni urednik u izdavačkoj kući Zoro i glavni urednik časopisa Lica, te član redakcije časopisa Književna revija i časopisa Sarajevske sveske. Član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.
• Musa Ćazim Ćatić – književno naslijeđe i duh moderne, Centar za kulturu, Tešanj 1997.
• Morfologija palimpsesta, Centar za kulturu, Tešanj 1999.
• Antologija BH priče (koautori Ivan Lovrenović i Nikola Kovač,) Alef, Sarajevo 2000.
• Bošnjački roman XX vijeka, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo 2004.
• Neprijatelj ili susjed u kući, Rabic, Sarajevo 2008.
• Traži se; Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1996. (poezija).
• Subverzivne poetike, Sinopsys, Zagreb-Sarajevo, 2012.
• Rat i priče iz cijelog svijeta, (koautor Ivan Lovrenović) Novi liber, Zagreb, 2009.
• Unutarnji prijevodi, (koautor Davor Beganović), Naklada Ljevak-Karver, Zagreb-Podgorica, 2011.
• Na razvalinama; Zagreb-Sarajevo, 2014.
• Pjesništvo i rat; Centar za kulturu, Tešanj 2014.
Bio je član žirija za nagrade „Meša Selimović“, „Mirko Kovač“, „Zoro“, Društva pisaca BiH, za nagradu „Karver“…
Amir Brka rođen je u Tešnju 25.10.1963. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a jugoslavistiku je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1987. godine.
Objavio je slijedeće knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija),1997; Zavičajni muzej (poezija),1998; Antikrist u jeziku (poezija),1999; Monografija grada (roman), 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (50 pjesama na rumunskom jeziku), Bukurešt, 2001; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Izložba sitnih životinja (poezija), 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, Srbija, 2003; Negativna geografija (kolumne, eseji, intervjui), 2005; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Dovoljno za radost (izbor poezije), edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, BZK “Preporod”, Sarajevo, 2010; Ruševine se podupiru. Izabrane pjesme, Tešanj, 2012, Crna sveska (proza), 2014.
Objavio je još deset knjiga iz tešanjske povijesti, prvenstveno kulturne.
Dobio je dva puta Godišnju nagradu Društva pisaca BiH (2001. i 2006.), Nagradu Planjax za najbolju knjigu pjesama u BiH (2003.), Nagradu “Edhem Mulabdić” za najbolju neobjavljenu bh. novelu (2004.), pet puta Nagradu Zeničko proljeće za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu, Nagradu Fondacije za izdavaštvo BiH (2010.), te Plaketu grada Tešnja (2005.).
Pjesme su mu prevođene još i na njemački, poljski, slovenski, engleski, makedonski, mađarski, a proza na poljski i njemački jezik; uvrštavan je u brojne antologije i panorame u BiH i u inozemstvu. O njegovim je knjigama u objavljen veliki broj tekstova književnokritičke, esejističke i znanstvene naravi, a 2007. godine u Sarajevu je objavljena i knjiga Vojislava Vujanovića Kozmologija riječi – Poliptih o pjesniku Amiru Brki.
Glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac) i član Redakcije Godišnjaka Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (Sarajevo). Član je i Upravnog odbora Književne fondacije “Fra Grgo Martić” (Kreševo). Bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.
Bio je 2004. godine predsjednik žirija nagrade Planjax za najbolju bh. knjigu pjesama, član žirija 2010. godine za Godišnju nagradu Društva pisaca BiH, član žirija 2012. godine Nagrade “Risto Ratković” za najbolju knjigu pjesama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH, član žirija 2012. godine Nagrade “Mak Dizdar” za najbolju knjigu pjesama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH, a od 2007. godine do danas član je žirija za sve nagrade koje dodjeljuje Književna fondacija “Fra Grgo Martić”.
Živi u Tešnju, gdje vodi Centar za kulturu i obrazovanje u kojem je, uz ostalo, zasnovao izdavačku djelatnost u kojoj je do sada objavljeno 140 knjiga.
Zbog obimnosti književnog opusa Šime Ešića dajemo ovdje link na njegovu biografiju
http://www.bosanska-rijec.com/Simo-Esic-biografija.html…
i dodajemo, da je bio predsjednik i član žirija mnogih književnih nagrada, a najsvježiji je njegov rad u žiriju za nagradu “Slovo Gorčina”.
Sudjelovanje u žirijima za dodjeljivanje prestižnih bh ili regionalnih nagrada (kao što su „Meša Selimović“, „Mirko Kovač“, „Slovo Gorčina“, „Mak Dizdar“, „Risto Ratković“ itd…) više je nego dovoljna potvrda o stručnosti i kompetentnosti žirija za izbor najboljih pjesama na našem konkursu. Zbog ovih činjenica, a i radi nivoa pristojne komunikacije (koji bi se trebao podrazumijevati posebno kod ljudi koji njeguju ljepotu izraza) – ne možemo prihvatiti prizemne, uvredljive i neargumentirane komentare.
Udruženje se zahvaljuje svim sudionicima konkursa i obavještava ih da su članovi žirija izdvojili određeni broj zapaženih pjesama. Taj spisak, pod šiframa, bit će uskoro objavljen na našim stranicama. Upravni odbor također je donio odluku, da će autori ovih pjesama biti nagrađeni reprint-izdanjem Musine zbirke pjesama iz 1914. godine, kao i zbornikom najuspješnijih pjesama s ovog konkursa.
Nagradni fond predviđen za ovaj konkurs bit će preusmjeren na druge naše projekte.
S poštovanjem,
Upravni odbor Kulturnog udruženja „Musa Ćazim Ćatić“

Žiri je u sastavu Amir Brka, Šimo Ešić i Enver Kazaz dobio 195 prijava. Većina njih sadržavale je tri, rijetko dvije, a tek poneka jednu pjesmu. Već u prvom, tzv. eliminatornom krugu čitanja, kada su birane one pjesme koje bi eventualno bile objavljene u knjizi koju je organizator nagrade namjeravao objaviti u Ćatićevu čast, nametnuo se problem vrijednosti prispjelih rukopisa. Naime, svega desetak pjesama ispunjavalo je vrijednosne kriterije za objavljivanje u takvoj knjizi. U svojim raspravama žiri je jednoglasno zaključio da niti jedna pjesma ne zaslužuje da bude nagrađena.
U tematsko-motivskoj ravni većina pjesma je na tradicionalna način ljubavna, previše klišeizirana, čak po svojoj idejnoj i emocionalnoj strukturi bliska onoj ljubavnoj pjesmi kakva je karakteristična za tzv. novokomponovanu muziku. Ako nisu ljubavne, pjesme su patriotske, sa površnim osjećajem domovinstva i hvaljenjem ljepota i patnje Bosne. Takva poezija ostaje na razini patriotskog kiča, bez svijesti da to čini i bez mogućnosti da se uzdigne u poeziju koja bi pitajući o sebi, svome jeziku i njegovoj figuraciji, te pjesničkoj formi postavila i pitanje o smislu patriotskog osjećanja i vrijednostima koje zastupa.
Ovakva ljubavna i patriotska poezija više unazađuje poetski jezik i vraća se u ovdašnji folklorni tip romantizma, nego li ga unapređuje i dalje razvija. Ostaje takva poezija na razini osnovnoškolskog poimanja pjesništva i njegove društvene funkcije.
Treći dominantan tip pjesama prispjelih na konkurs jesu one koje se na ovaj ili onaj način obraćaju Ćatiću i njegovoj pjesničkoj i ljudskoj sudbini. Takve pjesme kao da su pisane na temu nekog srednjoškolskog ili osnovnoškolskog rada.
Ostale pjesme koje se izdvajaju nekim svojim vrijednostima imale su tu nesreću da ih je premalo prispjelo na konkurs, pa ne mogu biti štampane u knjizi. One se približavaju savremenom pjesničkom senzibilitetu, a neke od njih i modernoj upotrebi jezika. Nazire se u nekima od njih i pjesnički talent i mogućnost za izražavanje pjesničkog senzibiliteta uronjenog u dramu egzistencije današnjeg čovjeka.
Odlučivši da ne dodijeli niti jednu od predviđene tri nagrade, žiri je imao u vidu i očuvanje simboličke vrijednosti Ćatićevog pjesničkog imena i vrijednosti njegove poezije, nadajući se da će naredni konkurs polučiti bolje rezultate.

Enver Kazaz – predsjednik žirija

Dana 21.3.2014. u odžačkom Centru za kulturu održana je dodjela Književne nagrade „Musa Ćazim Ćatić“ za najbolju učeničku pjesmu. Povodom toga u posjet su nam stigli gosti iz Tešnja. Pun autobus tešanjskih učenika, nastavnika i profesora triju srednjih škola i jedne osnovne osvježio je naš gradić.

Naime, Kulturno udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ odlučilo je simbolično povezati dva najvažnija grada u Ćatićevu životu te je početkom godine raspisalo Konkurs za najbolju učeničku pjesmu na razini Odžaka i Tešnja. Konkurs je raspisan u dvije kategorije, odnosno u osnovnim i srednjim školama. Unatoč tome što učenici danas rijetko pišu poeziju ili to čuvaju samo za sebe, javilo se mnogo onih koji su se okušali u lirskom stvaranju. U kategoriji srednjih škola na Konkurs su pristigle 44 pjesme, dok je u kategoriji osnovnih škola pristigla 21 pjesma.
Učenici iz Tešnja došli su s unaprijed pripremljenim točkama te su pjevali, recitirali. izveli scenski program i imali folklorni nastup. Odžački učenici također su se priključili programu s zborskim pjesmama, recitacijama i esejima.
Vruhunac druženja bila je upravo dodjela nagrada i priznanja. Prva tri mjesta u svakoj kategoriji dobila su plaketu i novčanu nagradu, ali su podijeljene i utješne nagrade sudionicima čije su pjesme bile dobre, zanimljive, inovativne ili stilski dotjerane.
U kategoriji osnovnih škola tešanjski učenici daleko su nadmašili odžačke te su osvojili sva tri prva mjesta:
1. Dizdarević Almedina, Tešanj
2. Srkalović Amila, Tešanj
3. Čvorić Amil, Tešanj
U kategoriji srednjih škola došlo je do preokreta. Ozbiljnije, modernije i bolje stihove napisali su odžački srednjoškolci:
1. Džinić Lejla, Odžak
2. Terzić Marija, Odžak
3. Mujkanović Zerina, Tešanj
Čestitamo učenicima pobjednicima, a Tešnjacima se zahvaljujemo na posjetu i nadamo se skorom susretu.

Dana 20.3.2015.g. učenici drugih razreda Osnovne škole, sa svojim učiteljicama Munibom Šaldić, Emirom Serdar, Selmom Ahmetović i Melisom Horosković, povodom Svjetskog dana poezije (21.3.), posjetili su Knjižnicu. Priču o knjigama i piscima potom su „konkretizirali“ odlaskom do Musine biste i u interaktivnom razgovoru s knjižničarem, i članom udruženja „Musa Ćazim Ćatić“, „pretresli“ pjesnikov težak život i veliko djelo.
Zaključak razgovora, da nas naš veliki pjesnik, svojim djelom i svojom žrtvom, obavezuje na odgovoran odnos prema našem mjestu kao da su čuli učiteljica Angijada Garić i učitelj Armando Čavalić, te su u poslijepodnevnim satima izveli svoje đake, učenike petih razreda, i počistili od smeća park i prostor oko Musine biste.

U petak, 13.3.2015.g. u 17 sati, kod biste Musa Ćazima Ćatića u Gradskom parku, pred stotinjak Odžačana, poštovatelja lika i djela Ćazima Ćatića, Kulturno Udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ započelo je realizaciju svog programa manifestacije „Musini dani“.

Uvod u kratki program kod biste napravio je Nerfid Džananović recitiranjem Ćatićeve pjesme „Pred smrt“, koju je pjesnik napisao doslovno pred svoju smrt 1915.g.

Zijad Terzić, član Upravnog odbora Udruženja, naglasio je, da će ovogodišnja manifestacija „Musini dani“ proteći u znaku upravo tog memorijala, stogodišnjice smrti velikog pjesnika. Podsjetio je, također, na prošlogodišnji jubilej, stotinu godina od izdavanja prve Ćatićeve zbirke pjesama i na reprint te knjige, čijim je objavljivanjem KU „Musa Ćazim Ćatić“ obilježilo osnivanje i početak rada.
U, po običaju, svom nadahnutom govoru profesorica Dževida Porobić predstavila je život i djelo Ćatićevo, ali i naglasila koliko je za našu sredinu bitno graditi kulturu na nasljeđu ovog velikog Odžačanina.
„S ružom na usni, sa suncem u kosi…“, započela je potom recitiranje pjesme „Sapho“ Fadila Mujkić. Modernost, „pop-lepršavost“ ove Ćatićeve pjesme prepoznao je Juro Anđelić iz Svilaja te ju je uglazbio, a za ovu priliku otpjevao ju je i odsvirao na gitari Nemanja Blažević.
Poslije Nerfidovog recitiranja „Sjećaš li se…“, program kod biste završen je pjesmom Hanke Paldum „Pamtim još“ u izvrsnoj izvedbi mlade Medihe Karić, uz pratnju Bećira Fetahovića na harmonici i Nemanje Blaževića na gitari.
Program je potom premješten u Centar za kulturu, gdje je otvorena izložba odžačkih slikara: Aziza Dubrića, Nurije Huremovića, Dejvida Kahvedžića, Gorana Bačića, Nedžmije Bahić, Marka Barišića, Fadile Mujkić, Niaza Šabića i Adnana Huremovića.

Program „Musinih dana“ nastavlja se u srijedu, 18.3. u 18 sati, u Maloj sali Centra za kulturu, gdje će KU „Musa Ćazim Ćatić“ ugostiti pjesnika Mensura Ćatića.

Uz ovogodišnju manifestaciju “Musini dani” svoje vidjenje našeg sugradjanina poslao je i prof. Amar Ajdinović. Vama šaljemo ilustraciju, a Amaru jedno veliko ‘hvala’.

U POVODU OBILJEŽAVANJA STOGODIŠNJICE OD SMRTI PJESNIKA MUSE ĆAZIMA ĆATIĆA < Očekujemo Vas i istinski se radujemo Vašoj posjeti, sa izrazima dubokog poštovanja.
Program manifestacije „Musini dani“ Odžak, 12.3. – 6.4.2015.
12.3. četvrtak, u 16.45 Polaganje cvijeća pred bistu Muse Ćazima Ćatića
13.3. petak, u 17.00 Program posvećen sjećanju na Musu Ćazima Ćatića povodom stogodišnjice smrti pjesnika Mjesto: Park, kod biste pjesnika Izložba slika odžačkih slikara Sudjeluju: Aziz Dubrić, Nurija Huremović, Dejvid Kahvedžić, Goran Bačić, Nedžmija Bahić, Marko Barišić, Fadila Mujkić, Niaz Šabić, Adnan Huremović
18.3. srijeda, u 18.00 Mensur Ćatić, pjesnikovo veče s prijateljima

21.3. subota 14.00 Dodjela nagrada pobjednicima s Učeničkog konkursa za najbolju pjesmu; Druženje učenika osnovnih i srednjih škola Tešnja i Odžaka; Predstave tešanjskih i odžačkih učenika; Rock-koncert 16.00 “Stoljeće moderne bošnjačke poezije”, tribina uz stogodišnjicu knjige pjesama Muse Ćazima Ćatića. Gost: Dr. Enver Kazaz Saopćenje žirija o rezultatima Konkursa za književnu nagradu „Musa Ćazim Ćatić“

27.3. petak, u 18.00 Promocija romana „Miralem dvor“ Muje Delića
4.4. subota 16.00 „Violinski hommage pjesniku“ povodom stogodišnjice smrti Muse Ćazima Ćatića Violina: Jelena Ždrale Mjesto: Park, kod biste pjesnika 17.00 “Svilaj i kadifa” (Hommage svilajskih umjetnika pjesniku Ćatiću) SVILAJ ART: Dorta Jagić, poezija; Franjo Matanović, poezija; Ružica Kopačević Miličević, proza; Jelena Fligić Pranjić, poezija; Predrag Babić, karikature; Ana Barukčić, vokal i Juro Anđelić, gitara 20.00 „tAman“ – koncert (tradicionalne bosanske i makedonske melodije u jazz obradi slovenačkih muzičara Jelene Ždrale, Nine de Gleria i Luke Ropreta uz vokal naše sugrađanke Maide Džinić Poljak)
Mjesto održavanja manifestacije: Centar za kulturu Odžak