Upravni odbor Kulturnog udruženja „Musa Ćazim Ćatić“ sastao se danas, 26.3.2015.g., u proširenom sastavu, analizirao je rezultate Konkursa za pjesničku nagradu „Musa Ćazim Ćatić“, posebno Obrazloženje žirija nagrade i negativne reakcije koje su uslijedile na nj na facebook-stranici Udruženja, te odlučio da se obrati, prije svega, sudionicima konkursa, ali i onima, koji pomažu i podržavaju rad našeg Udruženja.
Poštovani,
Udruženje „Musa Ćazim Ćatić“ registrirano je 2014. godine. Nastalo je iz potrebe da se manifestacija „Musini dani“, koja se od 1998. godine tradicionalno održava u rodnom mjestu pjesnika, Odžaku, obogati novim sadržajima. U jedva pola godine aktivnog rada Udruženje je objavilo reprint prve Ćatićeve zbirke pjesama, te ovogodišnje „Musine dane“, promocijom pjesnika i knjiga, koncertima i izložbama, podiglo na, za ovo mjesto, zavidan nivo. Preko učeničkog konkursa povezalo je, također, tešanjske i odžačke osnovne i srednje škole, te time utrlo put za buduću kulturnu suradnju i razmjenu između Odžaka i Tešnja, mjesta u kojem je rođen, odnosno, umro Musa Ćazim Ćatić. Duh ove manifestacije bit će prenijet i na ljeto, ponavljanjem nekih sadržaja s „Musinih dana“, ali i uvođenjem novih, kada ovo ratom raseljeno, a poraćem zapušteno i kulturno unazađeno mjesto oživi i ljudima iz dijaspore. Izdavaštvo i promocija odžačkih pisaca, i umjetnika općenito, bit će, također, jedan od prioriteta Udruženja.
Dio manifestacije je i pjesnička nagrada „Musa Ćazim Ćatić“. Ustanovljena je povodom stogodišnjice smrti Ćazima Ćatića i ima za cilj njegovanje sjećanja na Ćatićev lik i djelo. Mi to ovdje u Odžaku shvaćamo i kao vraćanje duga „našem“, odžačkom, velikom pjesniku. U toj iskrenoj namjeri, priznajemo da smo se, zbog neiskustva „u toj vrsti posla“, u želji da ispoštujemo simboliku stogodišnjice smrti pjesnika uvrštavanjem stotinu pjesma pristiglih na konkurs u knjigu – oglušili o dobronamjerne, stručne savjete, kako se na taj novi, nepoznati konkurs neće javiti dovoljno dobrih autora i previdjeli mogućnost da na konkurs neće pristići dovoljno dobrih pjesama, koje zaslužuju dobiti nagrade. U nekoliko faza čitanja i eliminacije žiri nam je predočio rezultate i dao mogućnost da biramo između bilo kakve nagrade ili one koja će svojom kvalitetom očuvati vrijednosti Ćatićeve poezije. Odlučili smo se za ovo drugo, svjesni i negativnih reakcija sudionika konkursa, ali i uvjereni da svojom odlukom nećemo naštetiti ugledu suvremene bosanskohercegovačke poezije.
U stručnost žirija ne želimo sumnjati i čvrsto stojimo iza njihove odluke. Članove žirija birali smo pomno, prema njihovom radu u žirijima prestižnih regionalnih književnih nagrada. Shodno načinu naše trenutne komunikacije, dajemo na uvid i „internetske preporuke“, njihove biografije s naglaskom na sudjelovanja u raznim žirijima, uz popis književnih djelatnosti, nagrada i drugih zavidnih i kulturnih i intelektualnih postignuća:
Enver Kazaz (1962), historičar književnosti, književni kritičar, pjesnik i publicist.
Enver Kazaz rođen je u Kamenici, općina Ilijaš. Završio je studij na Odsjeku za južnoslavenske književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu 1985. Pohađao je postdiplomski studij na Filološkom fakultetu u Beogradu, gdje je odbranio magistarski rad pod nazivom: Poezija Muse Ćazima Ćatića – književno naslijeđe i duh moderne 1991. Doktorsku disertaciju pod nazivom: Bošnjački roman XX vijeka odbranio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 2000. Radio je u Institutu za književnost u Sarajevu u periodu 1986-1992. Na Odsjeku za književnosti naroda BiH Filozofskog fakulteta u Sarajevu radi od 1996. Profesor je za područja bosanskohercegovačke i hrvatske književnosti i komparativne južne slavistike.
Enver Kazaz bavi se književnom historijom, književnom kritikom i političkom publicistikom. Objavio je i priredio veći broj knjiga, radova, ogleda i studija u brojnim časopisima i zbornicima (Izraz, Lica, Život, Diwan, Sarajevske sveske, Bosna franciscana). Bio je glavni urednik u izdavačkoj kući Zoro i glavni urednik časopisa Lica, te član redakcije časopisa Književna revija i časopisa Sarajevske sveske. Član je P.E.N. Centra Bosne i Hercegovine.
• Musa Ćazim Ćatić – književno naslijeđe i duh moderne, Centar za kulturu, Tešanj 1997.
• Morfologija palimpsesta, Centar za kulturu, Tešanj 1999.
• Antologija BH priče (koautori Ivan Lovrenović i Nikola Kovač,) Alef, Sarajevo 2000.
• Bošnjački roman XX vijeka, Naklada Zoro, Zagreb-Sarajevo 2004.
• Neprijatelj ili susjed u kući, Rabic, Sarajevo 2008.
• Traži se; Međunarodni centar za mir, Sarajevo 1996. (poezija).
• Subverzivne poetike, Sinopsys, Zagreb-Sarajevo, 2012.
• Rat i priče iz cijelog svijeta, (koautor Ivan Lovrenović) Novi liber, Zagreb, 2009.
• Unutarnji prijevodi, (koautor Davor Beganović), Naklada Ljevak-Karver, Zagreb-Podgorica, 2011.
• Na razvalinama; Zagreb-Sarajevo, 2014.
• Pjesništvo i rat; Centar za kulturu, Tešanj 2014.
Bio je član žirija za nagrade „Meša Selimović“, „Mirko Kovač“, „Zoro“, Društva pisaca BiH, za nagradu „Karver“…
Amir Brka rođen je u Tešnju 25.10.1963. godine gdje je završio osnovnu školu i gimnaziju, a jugoslavistiku je diplomirao na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1987. godine.
Objavio je slijedeće knjige: Prirodni redoslijed (poezija), 1996; Bjelina paspartua (poezija),1997; Zavičajni muzej (poezija),1998; Antikrist u jeziku (poezija),1999; Monografija grada (roman), 2001. i 2004; Na pergameni lica: 100 pjesama (1990-2000) (izbor), Sarajevo, 2001; Antikristul în limba (50 pjesama na rumunskom jeziku), Bukurešt, 2001; Svjetlosti kasabe. Iz kulturne povijesti tešanjskoga kraja, 2002; Teatar u tešanjskom teatru (ogled), 2003; Izložba sitnih životinja (poezija), 2003; Jedan u tome skupu (poezija, izbor), Priboj, Srbija, 2003; Negativna geografija (kolumne, eseji, intervjui), 2005; Uređujemo staru kuću (poezija), 2005; Vrijeme sretnih gradova (poezija), 2006. i 2007; Đavo na Dunavu (poezija), 2008; Turistički vodič (poezija), 2010. i 2011; Dovoljno za radost (izbor poezije), edicija Bošnjačka književnost u 100 knjiga, BZK “Preporod”, Sarajevo, 2010; Ruševine se podupiru. Izabrane pjesme, Tešanj, 2012, Crna sveska (proza), 2014.
Objavio je još deset knjiga iz tešanjske povijesti, prvenstveno kulturne.
Dobio je dva puta Godišnju nagradu Društva pisaca BiH (2001. i 2006.), Nagradu Planjax za najbolju knjigu pjesama u BiH (2003.), Nagradu “Edhem Mulabdić” za najbolju neobjavljenu bh. novelu (2004.), pet puta Nagradu Zeničko proljeće za najbolju knjigu u Zeničko-dobojskom kantonu, Nagradu Fondacije za izdavaštvo BiH (2010.), te Plaketu grada Tešnja (2005.).
Pjesme su mu prevođene još i na njemački, poljski, slovenski, engleski, makedonski, mađarski, a proza na poljski i njemački jezik; uvrštavan je u brojne antologije i panorame u BiH i u inozemstvu. O njegovim je knjigama u objavljen veliki broj tekstova književnokritičke, esejističke i znanstvene naravi, a 2007. godine u Sarajevu je objavljena i knjiga Vojislava Vujanovića Kozmologija riječi – Poliptih o pjesniku Amiru Brki.
Glavni je urednik časopisa za kulturu Diwan (Gradačac) i član Redakcije Godišnjaka Bošnjačke zajednice kulture “Preporod” (Sarajevo). Član je i Upravnog odbora Književne fondacije “Fra Grgo Martić” (Kreševo). Bio je predsjednik Društva pisaca Bosne i Hercegovine 2010-2014. godine.
Bio je 2004. godine predsjednik žirija nagrade Planjax za najbolju bh. knjigu pjesama, član žirija 2010. godine za Godišnju nagradu Društva pisaca BiH, član žirija 2012. godine Nagrade “Risto Ratković” za najbolju knjigu pjesama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH, član žirija 2012. godine Nagrade “Mak Dizdar” za najbolju knjigu pjesama u Srbiji, Hrvatskoj, Crnoj Gori i BiH, a od 2007. godine do danas član je žirija za sve nagrade koje dodjeljuje Književna fondacija “Fra Grgo Martić”.
Živi u Tešnju, gdje vodi Centar za kulturu i obrazovanje u kojem je, uz ostalo, zasnovao izdavačku djelatnost u kojoj je do sada objavljeno 140 knjiga.
Zbog obimnosti književnog opusa Šime Ešića dajemo ovdje link na njegovu biografiju
http://www.bosanska-rijec.com/Simo-Esic-biografija.html…
i dodajemo, da je bio predsjednik i član žirija mnogih književnih nagrada, a najsvježiji je njegov rad u žiriju za nagradu “Slovo Gorčina”.
Sudjelovanje u žirijima za dodjeljivanje prestižnih bh ili regionalnih nagrada (kao što su „Meša Selimović“, „Mirko Kovač“, „Slovo Gorčina“, „Mak Dizdar“, „Risto Ratković“ itd…) više je nego dovoljna potvrda o stručnosti i kompetentnosti žirija za izbor najboljih pjesama na našem konkursu. Zbog ovih činjenica, a i radi nivoa pristojne komunikacije (koji bi se trebao podrazumijevati posebno kod ljudi koji njeguju ljepotu izraza) – ne možemo prihvatiti prizemne, uvredljive i neargumentirane komentare.
Udruženje se zahvaljuje svim sudionicima konkursa i obavještava ih da su članovi žirija izdvojili određeni broj zapaženih pjesama. Taj spisak, pod šiframa, bit će uskoro objavljen na našim stranicama. Upravni odbor također je donio odluku, da će autori ovih pjesama biti nagrađeni reprint-izdanjem Musine zbirke pjesama iz 1914. godine, kao i zbornikom najuspješnijih pjesama s ovog konkursa.
Nagradni fond predviđen za ovaj konkurs bit će preusmjeren na druge naše projekte.
S poštovanjem,
Upravni odbor Kulturnog udruženja „Musa Ćazim Ćatić“